| POVIJEST ALU |
Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu ove godine slavi 100. obljetnicu. Utemeljena je u lipnju godine 1907., kao Kraljevsko zemaljsko više obrazovalište za umjetnost i umjetni obrt - s ustrojnim statutom i naučnom osnovom s redom predavanja na Slikarskom odjelu, Kiparskom odjelu i Odjelu za kandidate učitelje risanja. Prvi nastavnici bili su Robert Frangeš Mihanović, Rudolf Valdec, Robert Auer, Oton Iveković, Bela Csikos Sessia, Menci Klement Crnčić i Branko Šenoa.
Prema nacrtima Hermana Bollea sagrađeni su prvi atelieri, a za potrebe nastave adaptirana je dvorišna zgrada negdašnjeg Zemaljskog rodilišta. Nazivi ustanove često su se mijenjali. Od 1941. službeno se zove Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu. Sjedište je Akademije u znatno pregrađenim i dograđenim zgradama na početnoj lokaciji u dvorištu Na Akademiji je od 1926. kratkotrajno djelovala Katedra arhitekture koju je vodio Drago Ibler. S vremenom je Odjel za kandidate učitelje risanja prerastao u Nastavnički odsjek, godine 1956. službeno je osnovan Grafički odsjek, godine 1997. osnovan je Odsjek za restauriranje umjetnina (danas Odsjek za restauriranje-konzerviranje umjetnina), godine 1998. Odsjek za animirani film (danas Odsjek za animirani film i nove medije), tako da Akademija danas ima šest odsjeka i 365 studenata. Svi studijski programi koji se izvode na navedenim odsjecima usklađeni su s odredbama Bolonjskog procesa.Na Akademiji su djelovali brojni značajni umjetnici i nastavnici, pa je povijest Akademije likovnih umjetnosti dobrim dijelom i povijest hrvatske umjetnosti dvadesetog stoljeća.
|